KONTUZIJE

DEFINICIJA

Sportska ozljeda u širem smislu obuhvaća ozljede koje su nastale bilo kojom fizičkom aktivnošću. Tipične sportske ozljede su: ozljeda uške (hrvanje), meniska (nogomet), unutarnje pobočne sveze koljena (skijanje), prijelom nosne kosti i nagnječenje mekih dijelova glave (boks), prijelom vratne kralješnice (skokovi u vodu), prijelom čunaste kosti (rukomet), uganuće zgloba prsta ruke (odbojka i golmani), razdor ahilove tetive (košarka i skijanje).

Udarac/kontuzija ili nagnječenje

Može biti površno ili duboko. Stupanj oštećenja tkiva ovisi o snazi udarca pri čemu nastaje hematom koji je obično vidljiv. Simptomi su bol i oteklina na mjestu udarca.

Kontuzije nastaju direktnim udarcem u mišić. Ovakve vrste ozljeda su najčešće praćene naglašenim edemom na mjestu udarca i hematomom. Temeljem anamneze, kliničkoga pregleda i slikovne dijagnostike (ultrazvuk ili magnetska rezonancija) postavlja se jasna dijagnoza i utvrđuje težina kontuzije koja može biti blaga, umjerena i velika. .

Uz standardnu proceduru fizikalne terapije u akutnoj fazi, tijekom prva 24 sata poželjno je držati ekstremitet u povišenom položaju kako bi se smanjilo formiranje hematoma. Preostali dio rehabilitacije kontuzijskih ozljeda ne razlikuje se bitno od drugih mišićnih ozljeda, ali blaže i umjerene kontuzije imaju značajno brži oporavak i povratak sportu od ruptura mišića.

LIJEČENJE

Rani postupak:

Početna zadaća nakon ozljede je kontrola krvarenja i ograničenje veličine hematoma. Pokreti sportaša moraju biti svedeni na minimum da bi se smanjila bol i da se ne izazove novo krvarenje. Nastanak hematoma sprječava se primjenom hladnoće ukoliko je došlo do površinske ozljede. Za ozljede nastale u dubljim dijelovima mišića (od zgloba do zgloba), jer u početku najčešće nije moguće precizno utvrditi točno mjesto ozljede.

Ovisno o stupnju ozljede, mišić treba mirovati 12-36 sati, a zatim izvoditi lagane pokrete koji ne smiju biti bolni i to svakih sat vremena. U ranom postupku kontraindiktivno je primjenjivati toplinu i masažu.

Kasniji postupak:

U slučaju potpune ropture mišića mirovanje nakon operacije je produljeno, a zadaća fizioterapeuta ograničena. U ostalim slučajevima osnovna je zadaća u liječenju mišićne ozljede postizanje mobilnosti mišića i potpune bezbolnosti kontrakcije i resorpcije hematoma. U početku treba primjenjivati toplinu (dobra metoda je prije spavanja – voda, najlon, ručnik), a zatim primjenjivati masažu. Istovremeno treba početi s vježbama pasivnog istezanja mišića , ali da se ne izazove bol i to barem jedan put dnevno. Dobre su i naizmjenične kupke.