ARTROZA KOLJENA

C:\Users\NN\Desktop\thumbnail.png

DEFINICIJA

Artroza koljena predstavlja oboljenje kada se s vremenom ošteti ili u potpunosti izliže zaštitna hrskavica koljena.Posljedice toga su bol,ukočenost,osjetljivost i ostali simptomi oboljenjea koljena.Najčešći oblik artroze je osteoartritis.

UZROCI

Ovakvih degerativnih promjena hrskavice različiti su, proces starenja, prekomjerena tjelesna težina, deformacije stopala ili koljena koje uzrokuju varus ili valgus poziciju koljena, pretjerana tjelesna aktivnost koja preopterećuje hrskavicu i druge zglobne strukture, padovi ili udarci u koljeno gdje hrskavica bude oštećena, sindromi preopterećenja u kojima se akumuliraju mikrotraume koje vode do većih oštećenja hrsavice, hormonski poremećaji, nasljedna predispozicija.

PODJELA

SEKUNDARNA ARTROZA

Sekundarnom atrozom se nazivaju sva degenerativna oboljenja sinovijalnih membrana zgloba koja proizilaze iz akutnih ili kroničnih mehanička oštećenja, koja oštećuju i mijenjaju zglobnu hrskavicu što posljedično mijenja i odnose u zglobu. Stoga se sekundarna artroza često javlja u relativno mladih ljudi, poslije mehaničke traume koja se pojavljuje kod displazije, subluksacije ili luksacije (iščašenja) zgloba.

Sekundarne se artroze mogu javiti i nakon artritisa, (reumatoidnog, infektivnog itd.), nakon djelovanja kemijskih faktora (uratni artritis, kondrokalcinoza, alkaptonurija) i nešto rijeđe zbog slabosti potpornog tkiva oko zgloba.

PRIMARNA ARTROZA

U širem smislu se stoga primarna artroza može smatrati idiopatskim fenomenom, koji se javlja u prethodno netaknutim (neoštećenim) zglobovima, bez očiglednog i jasnog razloga nastanka degenerativnih promjena. U literaturi se kao etiološki faktori primarne artroze navode; starija životna dob, pretilost, genetski faktori, fizička aktivnost, hormonalno stanje, upalne bolesti kuka (kao npr. reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis, Ritterov sindrom, ili lupus), kalcij pirofosfatna bolest, difuzna idiopatska koštana hiperostoza, giht, hemokromatoza, osteonekroza i prijelom oko zgloba, uključujući i prijelome acetabuluma, femoralne glave i vrata bedrene kosti, oštećenja hrskavice uslijed infekcije ili penetracije osteofiksacijskog materijala u prostor zgloba, pri čemu nije dokazano da i jedan od njih ima presudnu ulogu .

SIMPTOMI

Bolesti se najčešće razvijaju polako i s vremenom se pogoršavaju.Prije svega se javlja bol prilikom pokretanja ili fizičkog napora.

Ukrućenost zgloba-najčešće se primjećuje ujutro nakon buđenja ili nakon neaktivnosti.

Osjetljivost zgloba na dodir.

Gubitak fleksibilnosti zgloba-osobe nakon određenog vremena primjećuju kako ne ogu napraviti puni obim pokreta.

Tvrde kvržice oko zgloba.

Oteklina.

DIJAGNOZA

Dijagnoza oartroze postavlja se na temelju; pravilno izvedene anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih i rendgenoloških nalaza (prema potrebi i kompjuterizirane tomografije ili magnetne rezonancije zglobova)

ANAMNEZA

Pravilno izvedena anamneza je vjerojatno najbolji način dijagnoze artroze. Potrebno je nizom pitanja odrediti prirodu boli, njene karakteristike, trajanje i lokalizaciju, kao i utjecaj patologije na pokretljivost zgloba i njegovu funkcionalnost. Potrebno je odrediti prisutnost drugih simptoma osim boli i ukočenosti kako bi se isključile druge vrste bolesti.Važno je i obiteljskom anamnezom odrediti pojavu artroze među roditeljima i braćom i sestrama.

FIZIKALNI PREGLED

Pri fizikalnomm pregledu pacijenta s artrozom klinički je nalaz ograničen je na oboljeli zglob. Prisutna je bol kod manipulacije zglobom, smanjen je obujam pokreta i prisutno je pucketanje (krepitacija) pri mobilizaciji samog zgloba.

U težim slučajevima okolni su ligamenti i zglobna čahura deformirani koštanim proširenjima koji se javljaju u kasnijim fazama bolesti. U slučajevima artroze nisu prisutni crvenilo ili osjećaj topline u zahvaćenim zglobovima, međutim, mogu biti prisutni izljevi tekućine u zglobu i nateknuće. Česti fizički znakovi artroze su ograničena pokretljivost i atrofija mišića oko oboljelog zgloba.

Magnetska rezonanca

Tradicionalni način postavljanja dijagnoze artroze predviđa pojavu trajne i uporne boli i ukočenosti i otkrivanje oštećenja hrskavice u zglobovima na rendgenskoj slici. Prisutnost boli sugerira da je od početka bolesti prošlo dosta vremena, pa su oštećenja u zglobu obično teška. Liječenje se u tom trenutku usmjerava samo na ublažavanje simptoma. U težim je slučajevima za potpuno oslobađanje tegoba potrebna i potpuna zamjena oboljelog zgloba umjetnim zglobom.

Uvođenjem magnetske rezonancije (MR) i primjenom novih metoda snimanja tom tehnikom ostvaren je izuzetan napredak u ranom otkrivanju i prevenciji artroze.

LIJEČENJE

Za sve one simptome koji traju više tjedana i mjeseci pravilna fizikalna terapija,koju pružamo u Aura centru,i u kombinaciji sa lijekovima usporava tijek bolesti i smanjuje simptome.Fizikalna terapija koja u složenom liječenju artroze ima važnu ulogu. Ona ima za cilj da smanji upalu zgloba, ojača okolne mišiće i poveća slobodu pokreta samog zgloba

Tretiranje se može vršiti konzervativno ili operativno. Promjene i oštećenja hrskavice su ireverzibilne, tj. hrskavica nema mogućnost oporavka, jednom kad je oštećena ona takva ostaje i može se eventualno spriječiti njezino daljnje oštećenje. Rehabilitacija se usmjerava ka smanjenju boli i upale u koljenu, povratku izgubljenog ospega pokreta i relaksaciji mišićnog spazma ako je do njega došlo. Također je bitno da se radi na jačanju svih mišića natkoljenice kako bi oni kako aktivni stabilizatori bili spremni preuzeti veća opterećenja te tako smanjiti stres na hrskavicu. Također je potrebno poboljšavati stabilizaciju koljenskoga zgloba kroz vježbe ravnoteže.

Prevencija: pravovremeno i pravilno tretiranje ranijih ozljeda i oštećanja hrskavice i samoga koljenskog zgloba, provedba preventivnih programa jačanja mišića natkoljenice i stabilizacije koljena kod osoba koje imaju veći rizik za pojavu artroze koljena (sportaši, starija populacija), itd.